Izvor:
09.12.2019 u 10:08
0

SMEH NIJE UVEK ZDRAV: Ponekad je simptom bolesti!

Zvuk tuđeg smeha u nama uglavnom izaziva pozitivne asocijacije i radost. Kažemo da je zdravo smejati se i nečiji smeh vrlo lako mami i nama samima osmeh na lice. Međutim, da smeh ne mora uvek biti zdrav zna svako kome je bar jednom u životu nečiji smeh izazvao zabrinutost, ili ulio nespokoj, neprijatnost, pa čak i strah.

Naučnici dobro znaju da smeh nije uvek ni pozitivan ni zdrav. Ipak, iako su do sada klasifikovali više različitih vrta smeha u rasponu od spontanog i prirodnog smeha do lažnog (fizički, ili hemijski indukovanog), pa čak i patološkog, o samoj neurološkoj osnovi smeha se još uvek zna veoma malo.

Smeh je društvena veština

Smeh je jedan od gradivnih elemenata društvenog života ljudi i od vitalnog je značaja za pravilan razvoj kognitivnih i emotivnih funkcija. Međutim, on nije karakterističan isključivo za ljude – primećeno je da i primati umeju da uživaju u šalama. Smeh zbližava jedinke, otklanja potencijalne sukobe i oslobađa od stresa. On podstiče kooperacije, pa na taj način kod primata i ljudi ima veliku evolutivnu ulogu u opstanku vrste.

Da je smeh suštinski društvena veština postaje jasno iz toga što se veoma retko smejemo u samoći i što kad ostanemo nasamo smeh vrlo brzo prestaje – šanse da se smejemo povećavaju se za 30 odsto kada smo u društvu.

Smeh ima moć da potisne negativne emocije

U samo par sekundi smeh može da preseče plač, bes, tugu – kad nas nešto zasmeje, mi jednostavno više ne možemo da plačemo i tugujemo. Smeh je jači od mnogih negativnih emocija. Toliko je moćan da zbog njega momentalno prestajemo da kiptimo od besa.

Naučnici su uočili zašto je to tako. Smeh je vezan za procese i moždane puteve koji povezuju regije mozga odgovorne za doživljavanje i izražavanje emocija, ali navala smeha inhibira područja i procese zadužene za donošenje odluka i kontrolu ponašanja.

Bolestan smeh

Nauka još uvek ne zna kako tačno dolazi do pretvaranja pozitivnih emocija u smeh. Većinu našeg znanja o neurološkim funkcijama koje stoje iza smeha još uvek najviše čine rezultati proučavanja bolesti i poremećaja. I kao što o mehanizmu smeha učimo putem proučavanja poremećaja, tako otkrivamo da određene karakteristike humora mogu biti rani znaci bolesti.

Jedan od takvih poremećaja je PBA. Ljudi koji pate od ovog sindroma imaju epizode nekontrolisanih izliva emocija poput plača, ili smeha. Uzroci mogu biti povreda glave, Alchajmerova bolest, Parkinsonova bolest, Multipla skleroza ili šlog.

Primećeno je da kod ovog poremećaja dolazi do prekida između frontalnih silazećih neuroloških puteva u moždanom stablu (koji kontrolišu emotivne porive) i neuroloških puteva i procesa koji kontrolišu facijalnu i emotivnu ekspresiju.

Jedna studija sprovedena 2016. godinaotkriva da izopačen smisao za humor, promena smisla za humor i smejanje u nepriličnim situacijama mogu biti rani simptomi demencije. Mnoge porodice obolelih od Alchajmera svedoče da su još pre uspostavljanja dijagnoze kod svojih rođaka primetili promene u smislu za humor.

Još jednam poremećaj vezan za smeh je Gelotofobija – abnormalan strah od toga da vam se smeju, rugaju, da ćete biti ismejani i slično. Ovaj poremećaj baš zna da uzme maha i izazove ogromnu anksioznost i veoma jaku depresiju kada je doveden do ekstrema. Uzrok mogu biti i traumatični doživljaji iz detinjstva.

Snimci pokazuju da kod ovog poremećaja postoji veoma slaba povezanost između frontalnog i srednjeg temporalnog moždnog režnja koji su još odgovorni i za procesuiranje i nadgledanje emotivnih stimulansa.

Frontalni režanj takođe je zadužen za tumačenje onoga šta nam drugi govore u svetlu društvenog i emotivnog konteksta. Upravo nam on omogućava da razumemo određene vrste humora poput ironije i sarkazma. Kod povreda front i kod stanja poput autizma – kod kojeg dolazi do disfunkcije frontalnog režnja, ova sposobnost se gubi, tj. izostaje.

Na kraju krajeva da smeh ne mora uvek biti zdrav znaju svi koji su ikada gledali crtaće u kojima se zloće smeju karikiranim, lažnim, zlobnim smehom koji dolazi od naslade zlodelima i tuđim mukama. U realnom životu ljudi često veoma dobro prepoznaju psihopatski smeh upravo po osećaju koji on izaziva u nama, iako osoba govori dobronamerne stvari i na drugi način ne pokazuje zle namere. Ima nečega u smehu psihopata što nam instinktivno uliva strah i tu “intuiciju” treba slušati.

Srednji prefrontalni režanj, kao i delovi mozga zaduženi za sluh zaduženi su za suptilno razlikovanje pravog od lažnog, iskrenog od neiskrenog smeha.

Zdrav smeh

Što se tiče pravog, iskrenog smeha, on zaista u nama stvara topla i vedra osećanja, razvejava tugu i podiže toleranciju na bol.

Smeh utiče povoljno na kardiovaskularni i enodkrini sistem, podstiče imunitet, i zbližava nas.

Pokazalo se da smejanje u društvu, tj. smejanje sa drugima donosi više zadovoljstva od potencijalno malicioznog smejanja drugima. U tom smislu, crni humor se nije pokazao kao preterano dobro terapeutsko sredstvo, pošto aktivira delove mozga zadužene za procesuiranje zvuka plača, dok nam benigni, “vanila” humor otvara percepciju za društveno-emotivne signale.

Terapija smehom, i to pogotovo kada je reč o benignom humoru, do sada se pokazala kao veoma blagotvorna i moćna u lečenju određenih stanja i poremećaja poput anksioznosti i depresije. Naučno je dokazano da smeh u mozgu podiže nivo seratonina – neurotransmitera odgovornog za osećaj blagostanja, sreće, mira i zadovoljstva. Po tome dejstvo smeha ume biti skoro podjednako delotvorno kao i dejstvo antidepresiva.

Smeh je aktivnost u kojoj učestvuje ceo naš organizam i što je iskreniji, to ima i veći pozitivan učinak na celokupno zdravstveno stanje.

Happytv.rs
Foto: Arhiva

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter