Izvor:
17.11.2019 u 20:58
0

U SUSRET IGRAMA U TOKIJU: Saznajte kako su nastale Olimpijske igre!

Otkrijte kada su počele prve Olimpijske igre i čija je tvorevina olimpijska baklja, ko su najstariji i najmlađi osvajači medalja, kao i kada su naši takmičari prvi put učestvovali na Olimpijskim igrama.

Zlatna olimpijska medalja verovatno je najveća počast koju može da doživi jedan sportista. Ali, da li vam je poznato da se ideja o održavanju olimpijskih igara rodila još pre 2500 godina?

Prema grčkoj legendi, Herkul, Zevsov sin, osnovao je olimpijske igre. Najstariji podaci govore o igrama koje su održane 776. godine pre nove ere na poljanama kraj grada Olimpije. Punih hiljadu godina ove igre su se održavale svake četvrte godine, sve dok ih Rimljani nisu ukinuli 394. godine.

Stari Grci su smatrali da su olimpijade vrlo važne, pa su prema razmaku između njihovog održavanja merili vreme. Taj razmak iznosio je četiri godine i zvao se olimpijada. Olimpijske igre predstavljaju primer kako se ostvarivao grčki ideal: u zdravom telu – zdrav duh. Ništa nije smelo da spreči održavanje igara. Ako bi se desilo da se vodi rat u to vreme, i njega bi prekidali.

Tek 1500 godina kasnije francuski baron Pjer de Kuberten došao je na pomisao da obnovi olimpijske igre. Na njegov predlog u Parizu je 1894. godine održan Međunarodni kongres petnaest zemalja. Učesnici ovog Kongresa jednoglasno su odlučili da ponovo uvedu igre i da ih drže svake četvrte godine. Dve godine kasnije na obnovljenom stadionu u Atini održane su prve moderne olimpijske igre.

U današnje olimpijske igre uključene su mnoge sportske grane koje čak nisu ni postojale u stara vremena: košarka, vaterpolo, fudbal, biciklizam, streljaštvo i hokej na travi.

Danas se o olimpijskim igrama stara Međunarodni olimpijski komitet, a svaka zemlja ima svoj nacionalni odbor koji odlučuje o njenom učešću na olimpijadi.

Kako su nastale Olimpijske igre?

Zamislite 776 p.n.e. U Olimpiji je atmosfera uzavrela, sa gledališta muškarci i devojke glasno navijaju dok se snažni momci nadmeću u trci. Čast i status su u pitanju, najbolji među njima biće krunisani maslinovim grančicama, a njihov lik umetnici će klesati u kamenu širom Grčkih gradova. Ovo ritualno takmičenje održano je u čast Zevsa, vrhovnog i najvažnijeg među grčkim božanstvima, pod njegovim i Herinim hramom u Olimpiji.

Međutim, sportska takmičenja u čast bogova održavala su se i ranije, a Olimpijada, iako najvažnija, nije bila jedina od periodičnih igara. Među najpoznatijim bile su igre u čast boginje Here, koje su se održavale takođe u Olimpiji, dve godine nakon svake Olimpijade. Te 776. godine p.n.e. Olimpijada je podrazumevala samo jedno takmičenje – trku na nogama odnosno stadion, u dužini između 180 i 240 metara, u trajanju od samo jednog dana.

Poreklo Olimpijskih igara Stari Grci opisali su u nekoliko legendi. Održavale su se svake četiri godine, što je u staroj grčkoj postalo merna jedinica vremena. Tako se u nekim spisima mogu pronaći zapisi poput treća godina osme olimpijade ili prva godina devete olimpijade itd. Dom takmičenja, Olimpija, pripadala je grčkom gradu-državi Ilija na Peloponezu, iako je komšijska Piza u nekoliko navrata osvajala ovu teritoriju na kratak period.

Igre su imale veliki značaj u Helenističkoj kulturi. Tokom igara vladalo je olimpijsko primirje, kada su se prekidali svi ratovi, a gledaoci i takmičari mogli su slobodno prolaziti do borilišta. Iz Olimpije su kretali glasnici u sve krajeve ove zemlje kako bi raširili vest o početku igara. Primirje je inicijalno trajalo mesec dana, a nešto kasnije i čitava tri meseca.

Takmičili su se isključivo muškarci koji su rođeni slobodni, a na gledalište nisu mogle dolaziti žene, već samo muškarci i neudate devojke, koji su zajedno uživali u sportu. Pobediti na igrama bila je stvar prestiža, a o pobednicima, koji su krunisani maslinovom grančicom, pevane su pesme i u njihovu čast pravljene su skulpture. Neki od gradova su bogato nagrađivali svoje pobednike, što zemljom, što novcem.

Olimpijada je ostala važan događaj i u doba Rimskog carstva, kada su takmičari iz čitave zemlje dolazili na borilišta. Međutim, sa porastom broja hrišćana i uzdizanjem ove religije kao dominantne u carstvu, Olimpijada je stekla epitet paganskog rituala i njena popularnost brzo je opadala. Rimski car Teodosije 393. godine je zabranio Olimpijske igre, nakon gotovo 12 vekova tradicije.

Izvor: opusteno.rs
Foto: Pixabay/Printscreen

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter