Izvor:
31.10.2019 u 17:08
0

OSAM ZNAKOVA ANKSIOZNOSTI: Prepoznajte simptome NA VREME!

Neodlučni ste i treba vam dosta vremena da obavite neke poslove ili teško donosite odluke? Bežite li od druženja i ostalih nepoznatih situacija? Odreagujte na vreme i spasićete svoje zdravlje.

Anksiozni poremećaj nije jedini anksiozni poremećaj koji ćete iskusiti. Možda će vas uhvatiti poneki panični napad, odnosno iznenadni i intenzivni strah koji dolazi i odlazi u roku od nekoliko minuta, ili raznorazne fobije (intenzivan strah od određene stvari, poput pauka ili zatvorenih prostorija). Ali svi anksiozni poremećaji imaju jednu zajedničku stvar – anksioznost je stalna i ometa vaš svakodnevni život.

Sledećih osam znakova mogu vam otkriti jesu li vaši anksiozni "napadi" samo trenutna "inspiracija" ili je reč o anksioznom poremećaju.

1. Anksiozne misli ne nestaju

– Ako imate anksiozni poremećaj, skloni ste da se brzo uznemirite u situacijama koje prijatelji, kolege ili porodica shvataju kao normalne ili one u kojima će se malo zabrinuti – govori psiholog dr Kristal Li.

Kao na primer, tokom godišnjeg porodičnog okupljanja.

Vaša anksioznost je dugotrajna i uporna i čini se da nikad neće 'otići"'. Kad anksioznost počne da utiče na vaš svakodnevni život i sposobnost da živite ispunjen život, to postaje problem – prenose mediji.

2. Teskoba vam je povezana s drugim simptomima

– Anksiozni poremećaj često može da se manifestuje kroz mišićnu bol, nemir i umor – rekao je psiholog Dejvid H. Barlou.

Nemojte da se iznenadite ako i vi osetite probavne smetnje. Anksiozni poremećaji mogu da dovedu do uznemirenog probavnog sistema, što uključuje dijareju, grčeve i gorušicu. Vaše telo je uvek u povišenom stanju anksioznosti, a veza creva i uma je veoma jaka.

3. Ne možete da se usredsredite

Nije retkost da se poremećaj zameni s poremećajem hiperaktivnosti, odnosno ADHD-om. To je zbog toga što se pojedinci s anksioznim poremećajem često teško fokusiraju.

– Neprestano ste 'u svojoj glavi' i ometaju vas sve negativnosti i vaše opsesije koje tamo lutaju – dodaje psiholog.

Za nekoga sa strane to može izgledati kao da imate ADHD.

4. Brinete se zato što se brinete

Mnogi anksiozni poremećaji pokreću specifične brige. Kao na primer, može da vas zabrine nešto nepoznato, poput onoga što vam donosi budućnost, a ako patite i od fobije, ona bi odmah mogla da vas natera da se bojite – pauka koji se spušta pred vama.

– Anksiozni poremećaj takođe može biti anksioznost zbog anksioznosti – kaže dr Li.

Zvuči iscrpljujuće, ali za one s anksioznim poremećajima zabrinutost može da postane ciklična i dovede do još više briga.

5. Bojite se da ćete doneti pogrešnu odluku

Anksiozni poremećaj čine vas neodlučnim jer se bojite da ćete, bilo šta odaberete, napraviti pogrešan izbor. Padate u beskrajnu jamu briga dok razmišljate o svim beskonačnim mogućnostima i rezultatima svojih odluka.

6. Sve stvari želite izbeći

Nije retkost da ljudi s anksioznim poremećajem izbegavaju neke određene situacije bez obzira na to što su važne – samo kako bi "ugušili" prekomernu nervozu, kaže dr Barlou.

Psiholog Li ipak ističe da i to izbegavanje dovodi i do anksioznih poremećaja.

– Oslobađanje i beg iz stanja koje izaziva anksioznost pojačava teskobu – kaže ona. Umesto toga, treba da naučite da se nosite sa tom teskobom.

Onda će ona samo tako oslabiti.

7. Smatrate da je nemoguće da nešto odgodite

Anksioznost vaše misli goni toliko brzo da ni ne pomišljate da nekad uzmete predah i sklopite oči nakratko. Prema Američkom udruženju za anksioznost i depresiju, određeni nivo poremećaja spavanja prisutan je u gotovo svim psihijatrijskim poremećajima, uključujući i one anksiozne poremećaje.

8. Čaša vam je uvek napola prazna

Nije retkost da vas anksiozni poremećaji liše bilo kakvog optimizma ili nade za budućnost – kaže dr Li.

Kao rezultat, dodaje, dok razmišljate o rezultatu vaših odluka, često ćete doći do zaključka da će "to biti loše".

Budućnost može da vam izgleda kao sumorna i bez ikakvog smisla. Osećate da ništa ne možete da kontrolišete.

Pa šta učiniti ako mislite da imate anksiozni poremećaj?

Pre svega proverite da li su simptomi anksioznosti, poput umora ili nelagode, uzrok drugih zdravstvenih stanja. Ali jednom kad postavite dijagnozu, najbolje je da potražite stručnu pomoć, saglasni su stručnjaci.

San, zdrava ishrana i fizička aktivnost mogu da pomognu u ublažavanju simptoma anksioznosti. Lečenje anksioznih poremećaja može takođe da uključi ​​kognitivno bihevioralnu terapiju, možda čak i lekove. Postoje dve vrste lekova koji se koriste za lečenje anksioznosti: antidepresivi i lekovi protiv anksioznosti. Antidepresivi su namenjeni dugotrajnijem tretiranju anksioznosti, dok su lekovi protiv teskobe kratkoročni način ublažavanja fizičkih simptoma poput napetosti mišića ili drhtanja.

– Da, anksioznost je mentalno stanje koje može biti poprilično iscrpljujuće, ali uz ispravno ophođenje, pojedinac može da živi veoma ispunjen život – zaključuje dr Li.

Izvor: b92.net
Foto: Arhiva

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter